Zdravlje
Sindrom sagorijevanja na poslu važan je uzrok uza liječničkih pogreški
Pixabay

I male promjene nabolje kod liječnika koji pate od sindroma sagorijevanja povezane su sa smanjenjem liječničkih pogrešk

Liječnici koji pate od sindroma sagorijevanja na poslu imaju veće izglede počiniti veće pogreške u liječenju bez obzira na sigurnosne protokole koji su uvedeni na poslu, pokazuje novo istraživanje.

“Nije dovoljno samo pokušati popraviti okruženje u kojemu se pruža zdravstvena zaštita kako bi se spriječile pogreške. Moramo se posvetiti i stvarnom ljudskom faktoru koji pridonosi tim pogreškama i ciljano proučiti sindrom sagorijevanja liječnika”, kaže voditelj istraživanja dr. Daniel Tawfik s medicinskog fakulteta sveučilišta Stanford u Kaliforniji.

Sindrom sagorijevanja je vezan uz posao i karakterizira ga emocionalna iscrpljenost, cinizam i osjećaj manje učinkovitosti na poslu, objašnjava dr. Tawfik. Zdravstveni radnici i bilo tko na stresnom radnom mjestu, koje uključuje interakcije s drugim ljudima, izložen je posebno velikom riziku sagorijevanja.

Procjenjuje se da više od polovice liječnika pati od toga sindroma, a 45 posto se žali na ekstremni zamor, naveli su dr. Tawfik i njegov tim u radu u časopisu Mayo Clinic Proceedings.

Sagorijevanje liječnika može utjecati na sigurnost pacijenta?

Sve je više dokaza da sagorijevanje liječnika može utjecati na sigurnost pacijenta, napominju autori, što može pridonijeti liječničkim pogreškama koje su odgovorne za tisuće izgubljenih života u američkim bolnicama svake godine, dodaju znanstvenici.
 
Istraživanjem je bilo obuhvaćeno 6695 američkih liječnika koji su davali podatke o tome jesu li imali simptome sagorijevanja, zamora ili suicidalne misli i jesu li u prethodna tri mjeseca počinili neku veću medicinsku pogrešku. Liječnici obuhvaćeni istraživanjem bili su reprezentativni primjer ukupne američke liječničke populacije.
 
Prema istraživanju 10,5 posto liječnika izvijestilo je da je nedavno napravilo veću liječničku pogrešku uključujući pogrešne procjene, pogrešne dijagnoze ili tehničke pogreške. U 55 posto slučajeva te pogreške nisu utjecale na ishod liječenja, 5,3 posto rezultiralo je trajnim zdravstvenim problemima i 4,5 posto smrću pacijenta.

(FOTO: Thinkstock)
 
Simptome sagorijevanja imalo je 78 posto liječnika koji su počinili pogreške, u odnosi na 52 posto koji nisu počinili pogreške. Liječnici koji su griješili imali su veće izglede patiti od visoke razine zamora (78 posto u odnosu na 52 posto) i imali su nedavno suicidalne misli (13 posto u odnosu na šest posto). “Veza sagorijevanja liječnika na poslu i medicinskih pogreški bila je snažna čak i kad se uzelo u obzir sigurnosne protokole na poslu”, dr. Tawfik.

Tawfik dodaje da su i male promjene nabolje kod liječnika koji pate od sindroma sagorijevanja povezana sa smanjenjem liječničkih pogreški. "Pacijenti bi trebali slobodno reći svaki puta kad im se čini da su uočili grešku koja ih ugrožava”, kaže dr. Tawfik i dodaje da bi svaki zdravstveni radnik prema tome trebao biti otvoren.

Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!

Reci što misliš!