Vrt i sobno bilje
Kako je malina polka dobila ime
Pixabay

Malina polka je šumsko voće koje se uzgaja na plantažama. Visoko je rodna biljka sočnih, tamnocrvenih i tvrdih plodova pa malina polka stoga spada u omiljeno voće

Malina polka je stalnorađajuća malina koja rađa obilato i donosi velike prinose.
Porijeklom je iz Poljske, otud i njezin naziv polka, poznata je kao jesenja malina, ima srednje krupan, čvrst plod koji je tamne boje.

Uzgajivači za ovu vrstu maline kažu da joj prinos po hektaru može biti i do 12 tona te da malina polka vraća investiciju već u prvoj godini. To je i razlog zašto se uzgajivači sve više odlučuju na sadnju ove biljke. I kod nas se mogu nabaviti sadnice maline polke, iako je poljska sorta u pitanju.

Plodovi maline polke beru se od svibnja pa sve do prvih mrazova. Bolesti se kod ove vrste maline javljaju podjednako kao i kod drugih vrsta maline, a slični su i štetnici te se i tretiraju na iste načine.​

Kada u studenom prvi mrazovi unište cvijetove maline, biljku treba pokositi na visinu od oko 30 cm od tla, a na proljeće će početi s rastom nova stabljika.

Preporučuje se da tlo na kojem će se saditi malina polka bude blago strmo te svakako udaljeno od drugih plodova bobičastog i šumskog voća, radi onemogućavanja prijenosa štetnika. Razmak koji bi trebalo poštivati između redova je između 2,4m i 3,3 metra, a razmak između sadnica 20 do 40 centimetara.

Ako je malina polka posađena tijekom jesni, prva berba će biti tijekom ljeta, ali sa znatno manjim prinosom od 400 do 700 grama po biljci.

To je i sasvim dovoljno da se povrati početni ulog uzgajivačima, a nakon prve godine prinos je znatno veći i iznosi 12-20 t/ha finih, slatkih i krupnih plodova.

Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!

Reci što misliš!