Savjeti stručnjaka
Oporavak nakon moždanog udara: kako ponovno učiti govoriti i razumjeti
www.profimedia.hr

Logopedinja Nataša Šunić Vargec objasnila je kako nakon ozljede mozga nastale zbog moždanog udara, prometne nesreće i slično ponovno učiti govor

Današnji životni tempo s brojnim stresnim situacijama negativno utječe na funkciju središnjega živčanog sustava i dovodi do bolesti koje se više i ne vežu uz stariju životnu dob nego se one događaju i mlađim osobama. Među tim bolestima najčešći je moždani udar uzrokovan bolešću krvožilnog sustava. Uzroci moždanog udara su različiti, a kao jedna od posljedica pojavljuje se afazija.

Afazija nastaje zbog prekida procesa dvosmjerne komunikacije koja uspostavlja korespondenciju između misli i jezika. Afazični bolesnici nisu u stanju pretvarati neverbalne slike koje čine misli u jezične simbole i gramatičke relacije koje čine jezik, a u većini slučajeva i obratni smjer procesa je oštećen: kad bolesnik čuje riječ ne može od nje načiniti neverbalnu sliku koja odgovara značenju te riječi. Afazija također nije motorički poremećaj (to je npr. disartrija) niti rezultat poremećenog procesa mišljenja (kao npr. shizofrenia). Afazija nije vezana isključivo za jezike koji se temelje na govoru, jer i gluhonijeme osobe koje se koriste znakovnim (vizuomotornim) jezikom mogu postati afazične.

Vezana vijest

dijete
savjet stručnjakaSredina koja više komunicira s djetetom djeluje stimulativno na govorni razvoj

Afazija je toliko složen poremećaj koliko je složen i sam čovjek. Ona razara ono najljudskije u samom čovjeku - mogućnost komuniciranja verbalnim znakovima. Pri nastanku afazije najviše strada govor, a posljedica je poremećaj ili pak potpuni gubitak govornih funkcija, uz poremećaj formulacije simbola (glasovi govora su simboli koje treba upotrebljavati primjereno svakom jeziku).

Kod afazije su narušeni različiti aspekti jezične obrade:

  • morfosintaksa (gramatiku)
  • semantika (značenje riječi)
  • fonologija (izgovor glasova)
  • pragmatika (upotrebu jezika).

Rehabilitacija govora počinje već u bolesničkom krevetu

Postoji više vrsta afazija i ovisno o tome radi se na oporavku bolesnika. Sve afazije su stečene, a mogu se očitovati nakon ozljede mozga nastale zbog moždanog udara, prometne nesreće i drugih uzroka. Bolesnik dospijeva u bolnicu, gdje neurolozi, među ostalim, uočavaju i afaziju. U nekim bolnicama rehabilitacija govora počinje već u bolesničkom krevetu, ali i u toplicama, kamo se oboljeli od afazije često šalju zbog tjelesnih smetnji koje mogu nastupiti nakon oštećenja mozga.

Kad se bolesnik jedanput vrati kući, nužna mu je brza pomoć logopeda koji će nastaviti u bolnici ili toplicama već započetu terapiju ili će je tek započeti. Bilo bi dobro započeti je što prije jer čekanje negativno djeluje na rezultat i trajanje terapije. Rehabilitacija je gotovo nezamisliva bez suradnje obitelji koja mora biti stalna, uporna, bez prekida, što nije lako jer traje godinama.

Oboljeli od afazije u nekim slučajevima ne mogu sami dolaziti logopedu pa im treba pratnja, što je već jedan oblik suradnje. Izostanaka ne smije biti, osim s dobrim razlogom. Članovi obitelji s bolesnikom moraju ponavljati ono što se radilo kod logopeda te mu pomagati u svladavanju pismenih i usmenih zadataka. Ne smije se tražiti previše, ali ni premalo.

Kod bolesnika ne smije doći do samosažaljevanja

U početku rad treba vremenski ograničavati na 10 do 15 minuta, jer se bolesnici brzo zamaraju, ali treba raditi i po nekoliko puta na dan. Članovi obitelji moraju biti spremni da kod bolesnika koji dobro napreduje ima dana kada se čini kao da rehabilitacije nije ni bilo te tada kod bolesnika ne smije doći do samosažaljevanja. Uoče li se ikakvi znaci depresije, treba se posavjetovati s liječnikom. Obično se promjene u raspoloženju događaju kod promjene vremena.

Treba paziti da se bolesnika ne isključi iz obiteljskog života, da se prema njemu ne ponašamo kao prema voljenoj stvari. Naime, iako možda ne razumije govor i ne može govoriti, bolesnikov je psihički i intelektualni život intenzivan i odbacivanje može negativno djelovati na motiviranost. Čim je to moguće, bolesnika treba vratiti u njegovu prijašnju socijalnu sredinu, u kojoj uloga obitelji ima neprocjenjivu važnost. 

Mr. sc. Nataša Šunić Vargec, Logopedska ordinacija "LOGOPED"
Terapija glasa i govora, Belostenčeva 3, Zagreb
Tel.: 01/ 46 66 222, mob.: 091/ 321 9777, e-mail: logoped9@gmail.com
Potpredsjednica za projekte u Preventivno edukacijsko-rehabilitacijskom centru za očuvanje i promicanje zdravlja NEOLA

 

Pročitajte još:

Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!

 

Reci što misliš!