Kolumne / Ana Kotzmuth
Simptomi burnouta i liječenje: Hoćemo li svi sagorjeti na poslu?
www.profimedia.hr

Burnout ili sagorijevanje na poslu, sindrom je vezan uz naš posao i isključivo može nastati u tom okruženju

Proglašen epidemijom modernog doba još prije desetak godina, stavljen na listu sindroma (ne i medicinskog stanja!) Svjetske zdravstvene organizacije prije nekoliko tjedana, Burnout je sve više dio i naše svakodnevice. 

Burnout ili sagorijevanje na poslu, sindrom je vezan uz naš posao i isključivo može nastati u tom okruženju. Dakle, burnout ne možete doživjeti u vezi ili recimo u nekim prijateljskim odnosima. U modernim društvima često dolazi do ovog problema kod zaposlenika koji su posvećeni svom poslu, vrijedni i žele odraditi što je više moguće zadataka u svakom radnom danu. Ako još k tome dodamo i vlastiti osjećaj odgovornosti, logično je zaključiti da će se neki od nas osjetiti preopterećenima do razine pucanja. Nerealna očekivanja od samih sebe ali i nemogućnost toga da za neke obaveze i zaduženja kažemo “NE!”, dovode do toga da nismo u mogućnosti ispuniti ista. Razlika između postavljenih standarda i osjećaja vlastite učinkovitosti stvaraju veliku dozu nervoze ali i depresije. Ukoliko se jaz povećava i naše stanje bit će sve gore i gore.

Nije važno kakva ste osoba

Burnout nema puno veze s tim kakvi ste kao osoba, više s tim u kakvom društvu živite. Faktori koji povećavaju vjerojatnost pojave burnouta su česte promjene posla, više poslova od jednom, sve manje brige za zaposlenike u kompanijama, destruktivna kompetitivnost među suradnicima i sl. Velika konkurencija kao da nam brani reći “to ne znam”, “molim pomoć” ili ono najgore - “mislim da nemam kompetencije za taj zadatak”. Ako priznaš da si nemoćan ili nesiguran oko nečega, pregazit će te sustav, a tvoj posao preuzeti netko drugi. Ovakve su situacije potpuno nerealne jer “Katice za sve” ne postoje i ne bi na njima trebali inzistirati. 

Stalna briga ili nesanica su prvi simptomi

Vezana vijest

Vlada epidemijaBurnout je službeno priznat od strane Svjetske zdravstvene organizacije

Simptomi burnouta su takvi da ih je na početku teško primijetiti. Zaboravljivi ste, ponekad planete u situacijama u kojima bi inače ostali mirni, sve se više bavite stvarima za koje procjenjujete da su izvan vaše kontrole. U samom početku, osobe koje se nalaze u burnoutu, najčešće se žale na nesanicu ili na povećanu brigu u svakodnevici. Radi se o sustavu nošenja sa stresnim događajima u poslovnoj okolini koji nije produktivan, a nije niti zdrav za nas.

Postoje radna okruženja i kompanije koja na burnout gledaju kao na stanje koje "otpisuje" one slabe po sistemu "tko preživi pričat će". Takav jedan "sprint" model oslovanja omogućuje brzi uspjeh, veliku zaradu, ali i preveliku cijenu, gubitak zdravlja. Danas se sve više u kompanijama potiče “maratonski” model, za razliku od ranije opisanog jer ulaganje u radnike dugoročno znači uspjeh. Konačno, ulaganjem u zdravlje zaposlenika poboljšavamo i zadovoljstvo životom, a zaposlenici koji se vežu uz tvrtku za koju rade na razini vrijednosti, biti će spremni i više ulagati u nju.

(Foto: Thinkstock)

Postoji šest područja u kojima treba postojati balans kako ne bi došlo do burnouta:

1. Opterećenje poslom: imam ga previše, pod stresom sam, stalno mi se posao gomila i sl.
2. Osjećaj kontrole: koliko imam prilike za neovisnost na svom poslu?
3. Sistem nagrađivanja na poslu: ne samo u smislu novca nego i u smislu pohvale (socijalna nagrada, priznanje drugih za moj rad)
4. Zajednica: kakvi su moji odnosi sa suradnicima? Kakav je moj tim?
5. Osjećaj poštenost: kako se primjenjuju pravila na mom poslu? Koliko su fer? Mogu li napredovati jednako kao i drugi?
6. Sustav vrijednosti: Direktno utječe na naš smisao kojeg vidimo (ili ne vidimo) na poslu.

Unaprjeđenje bilo kojeg od navedenih područja može nas zaštititi od burnouta u budućnosti ili nam pomoći da iz njega izađemo. Ulaganje u svoj sustav nošenja sa stresnim događajima, ali i u odnose koje imamo s kolegicama i kolegama, mogu nam pomoći ostvariti balans na poslu. Uistinu nije potrebno da i dalje nastavite raditi posao koji vas "uništava", možete polako preuzimati končić po končić i proširiti svoj krug kontrole.

O autorici:

Ana Kotzmuth je psihologinja i mentalna trenerica. Cijelu karijeru provodi u savjetodavnom radu sa stotinama sportaša, sportašica, menadžera, glumaca, pustolova, ali i s ostalima u potrazi za izvrsnošću. Predstavlja dio tima vrhunskih sportaša poput Damira Martina (srebrni veslač iz OI Rio 2016.), Lovre Majera (najbolji mladi nogometaš 2017. i 2018.) i Ivana Raiča (kapetan odbojkaške reprezentacije hrvatske). Ana provodi poslovne treninge i edukacije za niz domaćih i međunarodnih tvrtki. Uz Igora Čerenšeka bila je član tima Davora Rostuhara, jedinog Hrvata na Južnom polu 2018. godine.

Pročitajte još:

 Čitaj, prati i komentiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!

 

Reci što misliš!